Sveprisutni i nametnuti standardi ljepote svakodnevno nam pokušavaju objasniti da danas možemo odabrati biti i mlađi i ljepši, istaknuti sve prednosti, a prikriti nedostatke, utegnutiji i s manje bora... Pritom se, naravno, divimo zreloj ljepoti Meryl Streep, Julie Roberts ili Emme Thompson, iako nismo baš skloni bezuvjetno povjerovati da se i one nisu podvrgnule barem ponekom, manjem zahvatu kako bi sačuvale mladost i svježinu. Lažemo li i koliko o tome što smo "popravili"? Koliko je odraz u ogledalu zaista bitan? Mijenjamo li se zbog nas samih ili zbog suda promatrača? Zašto sve češće vidimo one koji su u pokušaju da budu mlađi ipak pretjerali i kada je važno reći stop?
U vremenu koje karakterizira površnost, nove navike publika, ali i prakse medija, one su našle način kako graditi drugačiju priču. Žene koje stoje iza važnih medijskih sadržaja već godinama sudjeluju u kreiranju ukupne medijske agende, a odabirom i prezentiranjem važnih tema u medijima utječu na javno mnijenje i trendove. Kako su se se prilagodile promjenama i koliko su same svjesne svoje snage i utjecaja? Je li zaista njihova zadnja u procesu donošenja odluka i gdje su granice njihove odgovornosti? Kojim postulatima se vode u procesu odlučivanja i definiranja sadržaja medija? Koje prepreke moraju preskakati da bi trajale na svojim pozicijama? O tome govore vodeće žene hrvatskih medija.
O čemu zapravo danas govorimo kada govorimo o ženskim pravima? Je li to tema rodne ravnopravnosti, jednakosti, manifesta, stereotipnog predstavljanja muškaraca i žena, nasilja? Naime, diljem svijeta žene se i dalje bore za pravo sudjelovanja u javnom prostoru - za onaj isti cilj koji je postavljen još (pra)davne 1800. u prvom valu feminizma, kada je svijet izgledao potpuno drugačije. Jesu li teme kojima se još uvijek bavimo na Balkanu iste one kojima se bave žene diljem svijeta? Danas smo sigurno puno glasnije. A jesmo li i koliko jednakije?
Maja Gopel, njemačka je ekonomistica nove generacije čije knjige o neophodnom novom poretku i društvenom ugovoru postaju bestseleri diljem svijeta. Na popularno znanstveni način piše o najvažnijim temama današnjice; klimatskoj krizi, sve većoj polarizaciji društva na Zapadu i sve dubljem jazu između bogatih i siromašnih. Poziv na novo promišljanje svijeta- poziv je na novi društveni ugovor, o kojemu će ova izuzetna žena govoriti i na Women's Weekendu.
Postotak žena koje sudjeluju u hrvatskoj politici, kreće se od otprilike 1/4 u državnom parlamentu do 1/5 u lokalnoj politici. Posebno je dobar omjer u Europskom parlamentu gdje je od 12 hrvatskih političara 5 žena. Postotak žena u hrvatskoj politici raste od početka neovisnosti Hrvatske. No je li sve u brojevima? Zašto naše političke stranke radije plate kaznu nego poštuju ravnopravnost spolova na izbornim listama? Koji su izazovi u budućnosti pred hrvatskim političarkama? Mogu li žene sa setom soft skills kvaliteta učiniti politiku više poželjnom aktivnošću i mijenjati njezin ne pretjerano dobar imidž? O ulozi žena u hrvatskoj politici i o tome misle li isto na temu ravnopravnosti usprkos ideološkom predznaku, govore istaknute hrvatske političarke.
Unatoč tome što sva istraživanja potvrđuju da su žene odlične liderice, korporativni upravni odbori i klubovi u velikoj su mjeri rezervirani za muške članove. Znači li to da korporacije nemaju dovoljno povjerenja u žene čije sudjelovanje u procesu donošenja odluka donosi bolje rezultate, veću kreativnost i inovativnost? Jesu li liderice u korporacijama i dalje izuzetak i u kojoj se mjeri formiranje odbora vodi društvenim predrasudama? Što je još potrebno poduzeti kako bi se povećao broj žena na vodećim pozicijama u korporacijama? Krajem prošle godine Europski parlament usvojio je novi europski zakon prema kojemu do 2026. kompanije moraju imati 40% žena na direktorskim i najmanje 33% žena na upravljačkim funkcijama. Je li to izvedivo i kod nas?
