Žene u biznisu: U nadzornim odborima čak 67 trgovačkih društava nema niti jedne žene
Zašto je broj žena na vodećim pozicijama manji u odnosu na muškarce? Zašto žene sporije napreduju na rukovodećim pozicijama i zašto su manje plaćene od svojih muških kolega na istim pozicijama? O ovim su pitanjima govorile Nataša Novaković, direktorica za ESG u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Ivana Mrkonjić, članica Uprave Hrvatske pošte, Helena Schmidt, voditeljica Deloittea Hrvatska, i Ivana Marković, glavna direktorica za segment privatnih korisnika iz A1 na panelu “Žene u biznisu”.
Osvrnuvši se na istraživanje provedeno prije pet godina koje prati zastupljenost žena i muškaraca na rukovodećim pozicijama, i današnjih rezultata, ne ostvaruje se značajan pomak. „Statistika pokazuje da u čak 67 posto trgovačkih društava izlistanih na burzi u nadzornim odborima 2022. nije bilo niti jedne žene, a u 34 posto nije bilo niti jedne žene u upravi. Istodobno, broj visokokvalificiranih žena raste. Čak 60 posto osoba sa sveučilišnom diplomom u Hrvatskoj su – žene koje, unatoč boljoj obrazovanosti i znanju, i dalje zarađuju manje od muškaraca. Podaci ukazuju na to da žene u EU u prosjeku zarade 12,7 posto manje, a u Hrvatskoj 11,1 posto manje, i to su postoci koji se tek decimalno mijenjaju kroz godine“, predstavljeno je u okviru novog istraživanja „Raznolikost i inkluzivnost na radnom mjestu“ koje su proveli HUP i Deloitte početkom godine.
Nataša Novaković smatra da je zakonodavstvo jedini način koji bi mogao cjelokupni proces ravnopravnosti spolova na rukovodećim pozicijama ubrzati, a kao primjer odakle treba početi navodi državne kompanije. Ivana Mrkonjić napominje kako ni previše zakona ne može riješiti problem koji bi mogao dovesti do diskriminacije suprotnog spola, stoga postoje načini poput ovakvih konferencija kojima društvo treba osvještavati i na taj način mijenjati svijet. “U upravi i nadzornom odboru, čiji je target 40, u Hrvatskoj pošti je u nadzornom odboru jedna žena na mogućih pet članova, a u upravi je jedna žena, nakon mnogo godina, na jednako tako pet članova. No, kada gledamo middle management, za koju je target 33 posto, tu je Hrvatska pošta dobra. Međutim, radi se uglavnom o soft mjestima jer je u Hrvatskoj pošti postoji “core business” u kojem dominiraju muškarci”, istaknula je Ivana Mrkonjić.
“Ako ove podatke primijenim na svoju kompaniju, koju čini 45 posto žena, čovjek bi na prvu rekao da je to dosta dobar primjer, no jako je divertiziran prosjek između sektora. U komercijalnom sektoru je 60 posto žena i to je rezultat činjenice da su upravo žene bile najbolji kandidati na natječajima za posao u marketingu, prodaji i službi za korisnike, ali bih voljela da žene budu i najbolji kandidati za poslove u tehnici, koja je važan pokretač u telekomunikacijskoj industriji, a tu je udio žena 15 posto”, rekla je Ivana Marković, glavna direktorica za segment privatnih korisnika iz A1.
Helena Schmidt osvrnula se na podatak da žene zarađuju manje od muškaraca i dodala kako Švicarke od srpnja rade besplatno za iste poslove na kojima su njihovi muški kolega, dok Hrvatice rade besplatno od polovice studenog. “U Hrvatskoj, gotovo da ne postoje razlike između žena i muškaraca kada dođu na tržište rada, razlike se tek kasnije pojave i osobito se vide kod mirovina – žene u Hrvatskoj imaju 30 posto manju mirovinu nego muškarci. To je veliki problem”, izjavila je Schmidt.
“Nemojte samo čekati, ako mislite da nešto dobro radite podijelite to, možda netko nije vidio. Nitko ne čita misli, stoga se morate izboriti za sebe, jer kada žena dođe na poziciju puno može pomoći i naučit, a najgore je kada dođe i ne učini ništa.” Tom su porukom žene u biznisu zaključile panel i riječkoj publici udahnule motivaciju na drugom izdanju Women’s Weekenda.
