Puno je prostora i posla do ostvarenja rodno ravnopravnog društva

Rodna ravnopravnost jedna je od glavnih vrijednosti Europske unije i temeljno pravo, no brojke ukazuju kako je još puno prostora za napredak u ovom području, u cijeloj Europskoj uniji. Stereotipi i unaprijed određena očekivanja od žena i muškaraca, djevojčica i dječaka, ograničavaju njihove težnje, izbor i slobodu, ali i snažno doprinose razlici u plaćama između spolova. Žene u EU-a zarađuju 16 posto manje nego muškarci, odnosno imaju 30 posto niže mirovine. U prosjeku žene tjedno provedu 22 sata obavljajući kućanske poslove, a muškarci tek 8 sati. U EU-u se čak 80 posto skrbi pruža neformalno, a pružaju je pretežno žene – čak u 75 posto slučajeva. S druge strane, tek 8 posto žena je na čelu najvećih europskih tvrtki. Najbolje plaćeni poslovi i dalje su „muški“: samo se 17 posto žena školuje ili radi u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, 22 posto je programerki u AI-u, a tek 37 posto u STEM-u – iako žene čine više od polovice visokoobrazovanog stanovništva u Europi, a istraživanja pokazuju da su djevojčice digitalno pismenije od dječaka.

I zato je i dalje potrebno pričati i djelovati u ovom području, i to s europske razine.

Na panelu „Europa za život u ravnoteži“ u kojem su sudjelovale Andrea Čović Vidović, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, i Hana Huzjak, viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu, zato je bilo riječi o načinima na koji Europska komisija strateški, zakonodavno ali i financijski, kroz EU fondove, doprinosi ravnopravnijoj poziciji žena u društvu, donošenju odluka i na tržištu, a time i većoj kvaliteti života. Tijekom panela istaknut je Mehanizam za oporavak i otpornost kao odgovor na pandemiju koji ujedno odgovara i na strukturne probleme tržišta rada kad je riječ o položaju žena. U Hrvatskoj se u 26 planova usvojenih do kraja prošle godine preko 130 mjera direktno odnosilo na poboljšanje rodne ravnopravnosti. Na primjer, mjere planirane unutar hrvatske reforme radnog zakonodavstva poboljšat će ravnotežu između poslovnog i privatnog života te doprinijeti smanjenju razlike u plaćama između spolova i smanjenju trenutno velike razlike u mirovinama muškaraca i žena. Jedna od najvažnijih ulaganja u Hrvatskoj jest poboljšati pristup predškolskom odgoju i obrazovanju, a cilj je obnova i izgradnja vrtića kroz Plan oporavka, čime će se otvoriti 22,500 novih mjesta. Time će se osigurati da gotovo sva djeca starija od tri godine, posebno ona iz socioekonomski ugroženih skupina, mogu pohađati vrtić.