Imposter sindrom – trebamo se propitivati, ali razumno i s mjerom
Iako su iznimno uspješne žene u svojim poslovnim područjima, na karijernom putu su tražile vanjsku potvrdu i propitivale svoje zasluge za uspjeh, opis je to imposter sindroma od kojega „boluju“ milijuni žena diljem svijeta. „Radi se o fenomenu uljeza zbog kojega uspješne žene ne pripisuju zasluge sebi, nego imaju osjećaj da je za uspjeh zaslužna okolina, a za što su zapravo kriva stoljeća zanemarivanja inteligencije i umanjivanje zasluga. Jednako tako, imposter sindrom je i potreba budemo savršeni, jer ništa nam nije dovoljno dobro“, pojasnila je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, uz poruku da treba njegovati u sebi crv sumnje, kojim se razumno propitujemo, ali s mjerom.
Direktorica marketinga i komunikacija United Media Ivana Galić Baksa kaže da je imposter sindrom osjetila puno puta, što ju je tjeralo da, primjerice, uči još jedan jezik. „Odgojila me alfa mama s parolom: „Ti možeš sve“. Osobno sam imala ovaj sindrom kad sam trebala tražiti bolju plaću, no to sam prerasla i danas me poslovno doživljavaju agresivnijom.“, rekla je Galić Baksa, koja je sigurna da je kvaliteta kojom je radila donijela i kvalitetne ljude u njezinu okolinu.
Na pitanje koliko obrazovni sustav i vjera kumuju imposter sindromu kod žena, odgovorila je dekanica i osnivačica Poslovne akademije Rijeka (PAR) Gordana Nikolić. „Činjenica je da obitelj i naše mame imaju utjecaja na nas, a vrlo često i kroz poruke kao što su: ne talasaj, smiri se, ne ističi se, ne traži kruha pored pogače… Kroz obrazovni sustav djevojčice su uvijek bolje, sve do doktorata, ali na usponu, primjerice, u akademskoj hijerarhiji nas je sve manje, što isto govori samo za sebe.“, pojasnila je Nikolić i poručila kako žene ipak moraju biti puno glasnije od muških kolega.
Direktorica marketinga za poslovne korisnike u A1 Hrvatska Renata Štefić tvrdi da se u svijetu telekomunikacija na žene ipak drugačije gleda. „Cijeni se znanje prije svega i spol nije pitanje. Ipak, postoje ženski problemi. Žene su sklonije analizirati okolinu i same sebe i o tome se mora govoriti, jer na taj način dijeljene iskustva dovodi do napretka i otvara potencijal za brži razvoj, kaže Štefić, koja je također bila u situaciji imposter sindroma te je u jednoj prilici za napredovanje pitala svoje kolege što oni misle može li ona to. Prijić-Samaržija pojašnjava da se to događa jer žene od malena odgajaju na način da okolina iskazuje svojevrsnu sumnju i nepovjerenje, što nas tijekom života čini nesigurnima.
„Poslovna je arena jednako muška i ženska i mislim da se ne trebamo boriti nego autentično djelovati kvalitetnim radom.“, zaključila je Gordana Nikolić, dok je publika dodala da upravo žene odgajaju i sinove i kćeri i u rukama žena je da odgoje novu generaciju ravnopravnih žena i muškaraca.
